Automobili Škoda serije Octavia opremljeni su s nekoliko vrsta ispušnih sustava ovisno o ugrađenom motoru. Benzinska vozila uvijek imaju podesivi trostruki katalizator ugrađen u ispušni trakt, dizel vozila uvijek imaju ugrađen oksidacijski katalizator.
Uglavnom se ispušni sustavi sastoje od dva dijela.
Prvo bih želio čitatelje detaljno upoznati s katalizatorima koji se koriste u benzinskim motorima.
Instalacija, koja se jednostavno naziva katalizator, nije sasvim ispravno i točno nazvana promjenjivim katalizatorom, odnosno trostrukim djelovanjem. Niti jedno od navedenih imena u potpunosti ne otkriva način na koji funkcionira. Naziva se trostrukim djelovanjem, jer uništava tri štetne komponente. Kemijskim reakcijama mijenja štetne sastojke u ispušnim plinovima u bezopasne kemijske spojeve ili elemente. Postoji promjena u CO (ugljični monoksid), O2 (kisik) i NOx (dušikov dioksid) na CO2 (ugljični dioksid), N2 (dušik) i H2O (voda). Reakcije se odvijaju samo u prisutnosti plemenitih metala (platina, paladij i rodij), koji imaju katalitički učinak u kemijskom procesu. Istodobno je potrebna i visoka temperatura.
Kako bi se osigurala visoka učinkovitost, navedeni metali trebaju imati što veću površinu. Najčešće im je nosač keramički monolit ili metalni nosač s kanalicama. Time se postiže velika površina od više desetaka četvornih metara.
Ako je katalizator ugrađen u ispušni trakt, ne smije se koristiti olovni benzin, jer produkti koji nastaju izgaranjem goriva s olovom relativno brzo prekrivaju aktivni sloj katalizatora i time ga onesposobljavaju. Isto tako, neizgorjelo gorivo u motoru može se zapaliti prema katalizatoru i otopiti ga, ili gorivo nakupljeno tamo može eksplodirati i uništiti katalizator. Stoga bi preduvjet trebao biti izgaranje goriva samo u motoru. Stoga se motor ne smije pokretati ubrzavanjem vozila na užetu ili guranjem.
Katalizator mora biti zaštićen i na strani poda i na strani šasije.
Katalizator je sastavni dio elektronički upravljanog sustava ubrizgavanja i paljenja. Elektronika radi primajući informacije od nekoliko senzora (npr. temperatura i tlak usisnog zraka, brzina motora, temperatura rashladne tekućine itd). Jedan od senzora je senzor za kisik ili lambda sonda. On i čitava skupina drugih senzora i aktuatora, između ostalog, imaju zadatak održavati takav način rada motora da odnos zraka i goriva približno odgovara optimalnoj vrijednosti, tj. tako da je na jedan dio goriva otpadalo 14.7 dijelova zraka.